Novi Sad će po treći put ugostiti najpriznatija imena iz sveta knjiženosti i izdvaštva na konferenciji “Book Talk 2017” koja će se održati 29. septembra u Galeriji Matice srpske i Spomen-zbirci Pavla Beljanskog.
Tokom 14 panela, koji se održavaju paralelno u dva prostora, učesnici će govoriti o problemima izdavaštva danas, Deklaraciji o zajedničkom jeziku, književnoj kritici i novinarstvu u digitalnom dobu, kao i kreativnom pisanju u eri novih medija, pripremama Novog Sada za Evropsku prestonicu kulture 2021. godine, jugoslovenskom književnom nasleđu, putopisnoj, skandinavskoj, erotskoj književnosti, domaćoj fantastici i drugim temama.
U panelu “Motiv vampira u savremenoj regionalnoj književnosti” učestvovaće i Davor Šišović, novinar Glasa Istre, publicist, urednik, književni promotor, pokretač Dana Julesa Vernea u Pazinu i Festivala fantastične književnosti i SF-konvencije Istrakon za koje je petnaestak godina uređivao godišnje natječajne zbirke kratkih SF&F priča, sa kojim smo razgovarali u susret konferenciji:
Stojite li i dalje pri stavu da prosečni čitalac čita jako malo domaće pisce? Zašto je to tako?
– Nažalost, već je dulje vrijeme tako, zato jer je domaćoj knjizi, ali i knjizi općenito, u svim državama regije oduzeto dostojanstvo. Izdavaštvo je u raspadu, a sustav distribucije knjiga više gotovo da i ne postoji. U takvi okolnostima izdavači više nisu u stanju ni pošteno honorirati autora, a kamoli se potruditi da ga valjano promoviraju. Posljedica toga je da do publike tehnički može doprijeti mnogo manji broj domaćih naslova nego, recimo, “u neka normalnija vremena”, a kako u medijima više gotovo i nema ni sustavne književne kritike, ne postoje više ni mehanizmi preporučivanja kvalitete čitateljima. Na kraju pobjeđuje komercijalna nekvaliteta, i tržišno, ali nažalost i u privlačenju pažnje čitateljske publike. Sve je to zajedno šteta, jer regionalna književna scena i danas ima izuzetne autore i naslove, koji su nažalost presretni ako se njihove knjige uspiju prodati u 500 primjeraka.
Ako uzmemo u obzir popularnost fantastike u celom svetu i na našem podneblju, zar onda ne bi trebalo da autori fantastike u regionu budu zvezde?
– U situaciji kada je književnost općenito (ili još gore: kultura općenito) talac političkog primitivizma i grabeža, bilo koji pisci teško mogu biti zvijezde, a žanrovski još teže. Zvijezda je onaj tko je poznat, popularan i tko zarađuje mnogo novaca, a pisci u nas mogu eventualno biti poznati, i to uskim krugovima još uvijek nesalomljivih poklonika dobre književnosti. Popularnost je danas kategorija koja se vezuje uz zvijezde prizemnih reality show spektakala, a dobra zarada postoji samo u sferi nogometa, estrade i mutne politike. Pisci u nas ne mogu biti zvijezde zato jer nažalost ne postoji društvena svijest o njihovoj kulturnoj vrijednosti, a pisci fantastike su tu pogotovo hendikepirani, jer u krugovima “visoke kulture” fantastični žanrovi još uvijek nisu priznati kao vrijedna literatura već se, čak i u sveučilišnim nastavnim programima, tretiraju kao “trivijalna književnost”.
Jedni će reći da motiva vampira u domaćoj književnosti nema, a drugi da je tu, ali da ne dolazi do izražaja. Gde je istina?
– Istina je da se u zadnjih desetak godina motiv vampira u regionalnoj književnosti izuzetno uspješno namnožio i raširio, u ukupnoj regionalnoj žanrovskoj produkciji motiv vampira pokriva možda čak i dobrih 20 posto. Dijelom je to refleks porasta svjetske popularnosti vampirskog žanra, ali je dijelom i odraz tendencije domaćih autora, počesto i u ulozi kulturnih aktivista, da se vampirska tematika iz Hollywooda, koji ju je zapravo ukrao prije stotinjak godina, vrati u svoj zavičaj, u prostor između Jadranskog i Crnog mora. Rezultat toga spontano nastalog trenda su sjajna književna remek djela, od romana “Malteški šišmiš” Ljubomira Damnjanovića do “Izvršitelja nauma Gospodnjeg” Zorana Krušvara, od književnog osuvremenjivanja drevnog lika istarskog vampira Jure Granda u hrvatskoj fantastici, do ponovnog oživljavanja književnih i “povijesnih” vampira iz srpske tradicije poput Save Savanovića, Petra Blagojevića ili Pavla Arnauta. Vrijedi spomenuti i niz sasvim izvankanonskih književnih vampira koje su u svojim djelima stvorili ponajviše srpski pisci, primjerice Goran Skrobonja, Oto Oltvanji, Darko Tuševljaković, Miljan Marković i drugi, ali je zanimljivo i da je u zemljama regije osim u književnosti poraslo zanimanje za vampirsku tematiku i u publicistici, pogotovo onoj koja njeguje etnološki, književno-povijesni i književno-teorijski pristup. Naravno, u široj javnosti je sve to jako slabo vidljivo, no žanrovska scena, kolikogod mala i još uvijek relativno nepovezana bila, je svega toga svjesna i vampirskom tematikom u književnosti se, i stvaralački i konzumentski, vrlo dobro zabavlja.
Kao i prethodne dve godine, i ove Book Talk konferenciji prethodi “Nedelja knjige” tokom koje će je sprovedena akcija deljenja besplatnih knjiga u gradskom prevozu. Svi građani koje volonteri zateknu da čitaju knjige u gradskom prevozu dobijaće besplatne knjige na poklon.
Walk&Talk: Razgovor sa omiljenim piscem tokom šetnje Novim Sadom održaće se takođe i ove godine. Učesnici konferencije su prošle godine imali priliku da se druže sa Isidorom Bjelicom, prošetaju gradom i uživaju uz kafu i kolače u gradskoj poslastičarnici.
Ovogodišnjoj konferenciji prethodio je izbor za „Sliku Novog Sada 2017.“. Novosadske javne ličnosti i čitaoci portala nshronika.rs izabrali su sliku Save Šumanovića “Doručak na travi” kao najlepšu za ovu godinu. Ova slika nalazi se u stalnoj postavci Spomen-zbirke Pavla Beljanskog gde će večeras od 20h o njoj govoriti Zvonko Maković, istoričar umetnosti iz Zagreba i Jasna Jovanov, upravnica Spomen-zbirke Pavla Beljanskog. Sledeće godine “Book Talk” pokrenuće akciju – “Novi Sad čita jednu knjigu”.
Tradicionalno, kotizacije za studente književnosti su besplatne. Prijavu i kopiju važećeg indeksa potrebno je poslati na mejl adresu jelena.jahura@color.rs.
Svi zainteresovani mogu da kupe kotizacije putem Gigstix mreže – info na ovom linku ili putem zvaničnog sajta www.color.rs/booktalk2017
Konferenciju organizuju Color Media Communications, HBO Color Media Events, uz podršku Pokrajinskog sekretarijata za kulturu, javno informisanje i odnose sa verskim zajednicama, prijatelj konferencije je Erste banka, a partner Službeni glasnik.
