Šestu godinu zaredom, kompanija “Color Media Communciations“, organizuje u Novom Sadu najveću regionalnu konferenciju o hrani i vinu “Moja Kravica Food Talk“.
Ovogodišnja konferencija se održava u Hotelu “Sheraton” u Novom Sadu u petak 8. juna.
Konferenciju će otvoriti Ivan Đoković, potpredsednik Pokrajinske vlade i Sekretar za privredu i turizam, Tanja Miščević, šefica Pregovaračkog tima Srbije sa EU i Nj.E. Alona Fišer Kam, ambasadorka Izraela.
U panelu “Food Communications: Kako nam reklamiraju hranu i zašto im (ne) verujemo” učestvovaće i Ekrem Dupanović, izdavač i glavni urednik portala Media Markting, Sarajevo, sa kojim smo razgovarali u susret konferenciji:
Prethodnih par meseci dosta se govorilo o reklamiranju hrane, kao i onome šta društvene mreže i fotomontaže mogu da urade jednom brendu. Kako vi vidite današnji marketing kada je u pitanju hrana u regionu?
– Hrana i piće, posebno nezdrava hrana i piće, naroćito kada su u pitanju djeca, predstavljaju jedno od važnih pitanja etičnosti i zakonitosti u oglašavanju. Naime, pretjerivanja u oglašavanju hrane i pića dovela su do prekomjerne konzumacije i stimulacije nezdravog načina života te ugrožavanja zdravlja ne samo kod djece već i kod svih. Niz je primjera u cijelom koliko nezdrava hrana, koja je najčešće prisutna u oglašavanju, dovodi do pretilosti, bolesti srca i drugih po život opasnih boilesti.
Da li verujemo današnjim reklamama? Mnogo je “organskog”, “bezglutenskog”, “zdravog”, “proteinskog” na svakom koraku…
– Naravno, u borbi za tržište i potrošače oglašivači (proizvođači) hrane i pića često ne biraju načine kako doći do stimulacije prodaje, stoga je korištenje različitih oznaka (natur, bio, zdravo…) postalo uobičajeno, a zapravo se vrlo često radi o zavaravajućem oglašavanju. Imam puno godina i pamtim kako se ranije živjelo i kako smo se hranili. Nije bilo ništa ‘bio’, bez glutena, nije bilo smeđih šećera itd. a bili smo zdraviji. Industrija hrane je u potrazi za profitom spremna na sve vrste obmana i laganja samo da se što više proda i dioničari budu zadovoljni.
Koji je vaš savet? Na šta bi marketinški timovi danas trebalo da se fokusiraju kada je u pitanju reklamiranje hrane?
– Prije svega je zakonitost (uvažavanje svih pravnih normi zajednice) te etičnost (uvažavanje najviših etičkih i strukovnih normi). U tom kontekstu samoorganizacija i samoregulacija sudionika u industriji marketinga postaje prvorazredni zadatak. Time bi trebao da se bavi UEPS. Da uvodi standarde i da insistira na njihovom poštivanju i provođenju.
Drugo, i samo agencije bi mogle mnogo toga da urade. Da govore istinu, da provjere da li je ono što klijent traži da prenesu kao poruku potrošačima istina. Ako utvrde da nije da odbiju da rade takvu kampanju. Ali teško je to očekivati od agencija danas kada je konkurencija na tržištu nemilosrda i kada svaka agencija zna da će ako ona odbije, neka druga prihvatiti. Kampanja će biti realizirana, lažna poruka će buiti prenijeta, a agencija je izgubila klijenta. Nije to samo pitanje oglašavanja hrane već i mnogih drugih industrija, posebno u finansijskom sektoru (banke, osiguranja…). Mnogo će još vode proteći Dunavom dok svoju svijest i etiku svog poslovanja podignemo na viši nivo. Ali nisu sve šanse propale. Ja mislim da je mlada generacija, koja kuca na vrata agencija i kompanija, ekološki mnogo osvješćenija, ako hoćete, poštenija. Oni bi mogli ubrzati taj proces. Njima teško da možete podvaliti.
Detalji pograma i informacije o kotizacijama:
